fbpx

Strano uplitanje, dezinformacije i dezinformacije

Pravno - 24 kolovoza, 2023

Europski parlament odobrio je u ožujku 2022. početnu rezoluciju o stranom uplitanju. Ova rezolucija o stranom uplitanju u demokratske procese Europske unije i njezinih država članica usvojena je velikom većinom: 552 za, 81 protiv i 60 suzdržanih. Ovaj se dokument uglavnom odnosi na opasnost od uplitanja koja bi mogla doći iz Rusije i Kine, s obzirom na vrlo težak geopolitički scenarij u kojem živimo.

Rezolucija je posebno usmjerena na pitanje digitalnih dezinformacija koje vode strane sile i stoga ima za cilj zabraniti donacije i financiranje stranih sila izvan Europe bilo kojoj stranci, zakladi ili političkoj osobi koja obnaša javnu ili izabranu dužnost.

Ovom se rezolucijom Europska komisija poziva da predloži višerazinsku, međusektorsku strategiju i dodijeli odgovarajuća financijska sredstva kako bi se EU i države članice opremili odgovarajućim politikama otpornosti i alatima za odvraćanje. Ta bi se strategija trebala temeljiti na pristupu koji se temelji na riziku, a koji uključuje i društvo i vlade.

Rezolucijom se posebno postavlja nekoliko ciljeva, kao što su jačanje otpornosti EU-a putem informiranosti o stanju, medijske pismenosti i obrazovanja, promicanje socijalne otpornosti na dezinformacije tijekom izbornih procesa te uvođenje režima sankcija i mjera ograničavanja radi suzbijanja dezinformacija.

Na 10. U ožujku 2022. osnovana je nova posebna komisija, poznata kao ING2, koju je Europski parlament zadužio da poduzme daljnje mjere u vezi s rezolucijom. Nova Komisija imala je zadaću u suradnji i savjetovanju sa stalnim odborima analizirati postojeće zakonodavstvo i politike kako bi utvrdila moguće nedostatke, rupe u zakonu i preklapanja koja bi se mogla iskoristiti u svrhu zlonamjernog uplitanja u demokratske procese; izraditi prijedloge o načinima uklanjanja tih rupa u zakonu; i promicati pravnu otpornost EU-a; blisko surađivati s drugim institucijama EU-a, tijelima država članica, međunarodnim organizacijama, civilnim društvom i nedržavnim partnerima u trećim zemljama kako bi se ojačalo djelovanje EU-a protiv hibridnih prijetnji i dezinformacija; osigurati detaljno i strogo praćenje Izvješća 1. posebne komisije INGE-a i doprinijeti općoj institucionalnoj otpornosti na strano uplitanje, hibridne prijetnje i dezinformacije uoči europskih izbora 2024.

To je stoga bio vrlo intenzivan rad i zahtijevao je znatan napor.

Nakon prve rezolucije 2022. zastupnici su se počeli sastajati s nacionalnim, europskim i međunarodnim kreatorima politika, obavještajnim službama država članica EU-a, NATO StratComom u Rigi, Centrom izvrsnosti za hibridne prijetnje (takozvani Hibridni centar), australskom vladom i vlastima te odgovarajućim tijelima UN-a u New Yorku te njihovim kolegama i relevantnim tijelima u Kijevu, Ukrajina.

Do ove godine, 31. svibnja 2023., Europski parlament izglasao je strategiju kojom bi se europska obrambena nadležnost mogla povećati od stranog uplitanja i manipulacije informacijama kako bi se zaštitili predstojeći europski izbori 2024.

Naime, prema riječima saborskih zastupnika u razdoblju neposredno prije izbora, odnosno od 6. do 9. lipnja, napadi na informacije mogli bi se eksponencijalno povećati, poprimajući sofisticiranije oblike. Ta je činjenica istaknuta u izvješću Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji. Izvješće je usvojeno na plenarnoj sjednici sa 469 glasova za i 71 protiv uz 75 suzdržanih.

U izvješću se uglavnom analiziraju problemi povezani s uplitanjem koje postoje na internetskim platformama, a također se usredotočuje na zaštitu koja treba postojati protiv ključne infrastrukture i strateških sektora. Drugo ključno pitanje je uplitanje tijekom izbornih procesa, pitanje koje se također odnosi na prikriveno financiranje političkih aktivnosti stranih aktera i otpor kibernetičkim napadima.

Očito je da trenutna situacija s kojom se suočavamo vidi počinitelje tog uplitanja ili potencijalne počinitelje, uglavnom Rusiju i Kinu ne samo u Europskoj uniji, već iu zemljama pristupnicama, uključujući zapadni Balkan, te u zemljama globalnog juga.

Stoga je Parlament osudio opasnu pojavu usluga dezinformiranja za najam, koja uključuje sve one pružatelje usluga dezinformiranja vladinim i nevladinim akterima, s alatima kao što je takozvani dark web, kako bi se utjecalo na izborne procese.

Kad je riječ o nezakonitim financijskim transakcijama koje potječu iz trećih zemalja i usmjerene su na politički sustav EU-a, zastupnici pozivaju Komisiju da olakša sljedivost donacija i pozivaju europske zemlje da hitno riješe pitanje donacija trećih zemalja nacionalnim političkim strankama.

Naposljetku, u izvješću Europskog parlamenta ističu se rizici gospodarske ovisnosti, špijunaže i sabotaže. Stoga se ponavlja želja za zabranom TikToka na svim razinama nacionalne vlasti i u institucijama EU-a. Vijeće i Komisiju također se potiču da zabrane upotrebu opreme i softvera proizvođača u visokorizičnim zemljama, što se uvijek odnosi na Kinu i Rusiju, kao što su ByteDance Huawei, ZTE, Kaspersky, NtechLab ili Nuctech.

Stoga je Europski parlament općenito jednoglasno odlučio provesti koordiniranu strategiju na europskoj razini promicanjem novih inicijativa i povećanjem učinkovitosti postojećih odredbi u tom području. Također se poziva na financiranje koje može biti korisno u suzbijanju dezinformacija i podupiranju demokratskih procesa.

Za provedbu tog ključnog procesa uloga je Europske komisije, od koje se traži da uskoro djeluje kako bi predstavila paket mjera za obranu demokracije i zakonodavstva za suzbijanje hibridnih prijetnji u EU-u.

Izvjestiteljica Sandra Kalniete o nedavnom izvješću parlamenta izjavila je: “Strano uplitanje u demokratske procese predstavlja sve veću prijetnju sigurnosti država članica EU-a i EU-a, posebno u kontekstu brzog tehnološkog razvoja i tekućeg ruskog rata u Ukrajini. Moramo hitno djelovati i brzo provesti svoje preporuke. Potrebno je uložiti znatna i trajna ulaganja u našu demokratsku otpornost, oslanjajući se na iskustvo naših partnera kao što su Ukrajina i Tajvan”.

Rad europskog izbornog tijela djelo je koje traje već godinama i čiji je cilj učiniti Europsku uniju i njezine informacije što istinitijima i neovisnijima, provodeći zajedničku strategiju koja se može nositi s rastućim rizicima povezanima s vanjskim uplitanjem.

Međutim, čini se da djelovanje Europskog parlamenta ne donosi nikakve rezultate u Europskoj komisiji, koja ima bizarnu tendenciju da ne želi slijediti ono što predlažu zastupnici, izabrani voljom europskih građana.

Zapravo, Europska komisija upravo u borbi protiv stranog uplitanja nazaduje, unatoč dobro izraženoj volji Parlamenta o tom pitanju. Umjesto da sljedeći tjedan radi na predstavljanju “paketa za obranu demokracije”, Komisija je odlučila nastaviti s internom analizom kako bi procijenila moguće posljedice ovog prijedloga.

No, gledajući unatrag, paket ne bi ciljao samo kineske i ruske hakere i botove, već i nevladine organizacije, poznate ONG-ove. Čini se da su ove posebno osjetljive u tom pogledu, jer su oštro kritizirale plan kojim se interesne skupine namjeravaju natjerati na objavljivanje inozemnog financiranja.

Povlačenje Komisije opravdano je na temelju toga što je potrebno više vremena i novih analiza kako bi se procijenio učinak koji bi taj paket mogao imati na gospodarski, socijalni i politički plan.

Međutim, potreba za transparentnošću jedno je od ovlasti na kojima se temelji Europska unija koja želi biti istinski demokratska. Istu potrebu za transparentnošću, nadalje, u mnogim drugim područjima snažno podupiru nevladine organizacije, koje ne propuštaju priliku proglasiti važnost demokratskih i transparentnih procesa.

Zbog toga se, dakle, uopće čini neobičnim da na prijedlog koji namjerava zaštititi i zaštititi građane i informacije postoje sumnje u njegov razvoj. Možda zato što su nakon pomnijeg pregleda prvi koji nisu potpuno transparentni upravo oni koji traže transparentnost, ali samo ako i kada to odgovara njihovim interesima.

This site is registered on wpml.org as a development site.